Bosniska

  • Skriv ut
  • Larger Smaller

    Teckenstorlek

  • Uppdaterad : 2009-06-12

Benigno uvećanje prostate, uvećana prostata, benigna prostatička hiperplazija, često skraćivana u BPH, sve su to različiti nazivi za istu stvar.

O prostati

Prostata je žlijezda koja je kod odraslih muškaraca veličine lješnjaka i težine oko 25 grama. Smještena je odmah ispod mokraćnog mjehura i okružuje mokraćovod tamo gdje vodi od mjehura do penisa.

Osnovna funkcija prostate je proizvodnja iscjetka koji u toku ejakulacije zajedno sa spermom odlazi u mokraćovod. Kod većine muškaraca veličina prostate polako se povećava sa godinama. Takvo uvećanje nazivamo benignim uvećanjem prostate.

Prostata se sastoji od žlijezda, mišića i vezivnog tkiva. Prostata sadrži mišiće koji ne rade na osnovu volje i koji mogu da imaju indirektan uticaj na protok mokraće. Uvećanjem prostate mokraćovod je stisnut, a rezultat toga je otežan protok mokraće. Tada se javljaju problemi kod muškaraca. Osjećaj nepotpunog pražnjenja mjehura, smanjeni protok mokraće i poteškoće kod početka mokrenja su znakovi mogućeg benignog uvećanja prostate. Ovi problemi mogli bi biti simptomi i nekih drugih oboljenja, zato ih uvijek treba pregledati ljekar.

Pregled kod ljekara opšte prakse

Obrada simptoma benignog uvećanja prostate je jednostavna i brza. Dijagnozu postavlja ljekar opšte prakse u zdravstvenom centru. Ako ljekar opšte prakse ima razloga za sumnju u oboljenje prostate za koje su potrebne dalje pretrage, uputiće pacijenta urologu, koji je specijalista za oboljenja mokraćnih organa. Kako bi se pronašao uzrok problema, ljekar opšte prakse najprije će uraditi početni pregled, u koji je najčešće uključeno nešto od sljedećeg:

Opšta historija bolesti, uključujući i fizički pregled – ljekar će se raspitati o lijekovima, nedavnim simptomima, itd. Poslije razgovora, ljekar će pregledati srce, pluća, stomak i izmjeriće krvni pritisak.

Rektalna palpacija – ljekar će napipati prostatu digitalnim rektalnim pregledom. Zdrava prostata je glatka, čvrsta i elastična.

Mokraćni karton – pacijent će dobiti upitnik u koji će upisati koliko često i koju količinu mokri, te koliko mu dugo treba da pomokri prvi decilitar.

Formular sa simptomima – u njemu se nalaze pitanja o pacijentovi simptomima u posljednjih nekoliko mjeseci.

Uzorak mokraće – biće izvršena analiza kako bi se, između ostalog, saznalo da li u mokraći ima bakterija.

Uzorak krvi – ljekar će odlučiti da li je potrebno uzeti uzorak krvi kako bi se provjerili broj PSA (specifičnih antigena prostate)i renalna funkcija.

Terapija lijekovima

Za početak se preporučuje liječenje alfa-blokatorima. Alfa-blokatori opuštaju mišiće prostate kako bi se mokraćovod opustio. Prednost alfa-blokatora je njihovo brzo djelovanje, u roku od dvije do četiri sedmice, a liječenje je uspješno bez obzira na veličinu prostate. Alfa-blokatori imaju malobrojne i blage nuspojave. Najčešće su vrtoglavica, glavobolja, problemi sa probavom i umor. Nuspojave se najčešće javljaju na početku liječenja i s vremenom prestaju. Teške nuspojave su rijetke.

Benigno uvećanje prostate može se liječiti i 5-alfa inhibitorom reduktaze. Ovaj oblik liječenja utiče na hormone u prostati. Za početak djelovanja 5-alfa inhibitora reduktaze treba tri do šest mjeseci. 5-alfa inhibitor reduktaze smanjuje veličinu prostate, a prednost ovog oblika liječenja je u smanjenju rizika od potrebe operacije u budućnosti. Prostata mora biti uvećana kako bi liječenje uspjelo. Najčešće nuspojave su impotencija i smanjeni libido. Nuspojave nestaju kad se prestane uzimati lijek.

Operacija

Operacija je vrlo djelotvoran oblik liječenja benignog uvećanja prostate i preporučuje se ako je uvećanje prostate rezultovalo mokraćnom stazom, posljedicama na bubrege, krvarenjem iz prostate ili uzastopnim infekcijama mokraćnih puteva.

Najčešća metoda je TURP (transuretralna resekcija prostate). Cilj ove metode i svih drugih hirurškim metoda je smanjenje veličine prostate uklanjanjem tkiva prostate. Od operacije mogu da odbiju nuspojave, a može da rezultuje i impotencijom.