Kroatiska

  • Skriv ut
  • Larger Smaller

    Teckenstorlek

  • Uppdaterad : 2009-06-12

Benigno povećanje prostate, povećana prostata, benigna hiperplazija prostate, skraćeno BPH, različiti su nazivi iste bolesti.

O prostati

Prostata je žlijezda koja je kod odraslih muškaraca veličine oraha i teži oko 25 grama. Nalazi se neposredno ispod mokraćnog mjehura, a okružuje mokraćovod na mjestu gdje on izlazi iz mjehura prema penisu.

Glavna uloga prostate jest stvaranje izlučevine koja se zajedno sa spermom oslobađa u mokraćovod tijekom ejakulacije. Kod većine muškaraca prostata postupno raste s godinama. Taj rast naziva se benigno povećanje prostate.

Prostata se sastoji od žlijezda, mišića i vezivnog tkiva. Mišići prostate ne stežu se svjesno, što može posredno utjecati na protok mokraće. Kako prostata raste, mokraćovod se sužava, a zbog toga mokraća teže prolazi kroz mokraćovod. Tada većina muškaraca osjeti bol. Osjećaj nepotpunog pražnjenja mjehura, smanjen protok mokraće i poteškoće na početku mokrenja znakovi su mogućeg benignog povećanja prostate. Te poteškoće mogu biti simptomi i drugih bolesti, stoga biste se uvijek trebali obratiti liječniku.

Liječnički pregled

Liječenje simptoma benignog povećanja prostate jednostavno je i brzo. Dijagnozu mora utvrditi liječnik u zdravstvenoj ustanovi. Ako liječnik opće prakse ustanovi razloge za sumnju na bolest prostate koji zahtijevaju dodatne preglede, pacijenta bi trebalo uputiti urologu, tj. stručnjaku za bolesti mokraćnog sustava. Kako bi otkrio razlog bolova, liječnik mora obaviti prvi pregled, koji najčešće obuhvaća nešto od sljedećeg:

Opća medicinska povijest, uključujući tjelesni pregled – liječnik mora saznati sve o liječenjima, nedavnim simptomima i sl. Nakon razgovora liječnik će pregledati srce, pluća, abdomen te izmjeriti krvni tlak.

Rektalna palpacija – liječnik će opipati prostatu digitalnim rektalnim pregledom. Zdrava prostata mora biti glatka, čvrsta i elastična.

Mokraćna karta – pacijent ispunjava upitnik o tome koliko često mokri te koliko je vremena potrebno za mokrenje prvog decilitra.

Obrazac za simptome – sadrži pitanja o pacijentovim simptomima u proteklim mjesecima.

Uzorak mokraće – obavlja se analiza, među ostalim i kako bi se ustanovilo sadrži li mokraća bakterije

Uzorak krvi – liječnik odlučuje je li potrebno uzeti uzorak krvi kako bi se provjerio broj krvnih zrnaca te funkcija bubrega.

Liječenje lijekovima

Preporučuje se prvo liječenje alfa-blokatorima. Alfa-blokatoru uzrokuju opuštanje mišića u prostati kako mokraćovod ne bi bio začepljen. Prednost alfa-blokatora jest njihovo brzo djelovanje, unutar dva do četiri tjedna. Liječenje uspijeva bez obzira na veličinu prostate. Alfa-blokatori imaju vrlo malo nuspojava, i to blagih. Najčešće su vrtoglavica, glavobolja, problemi s probavom i umor. Nuspojave se najčešće osjete na početku liječenja, a nakon nekog vremena prestanu. Opasne nuspojave su rijetke.

Benigno povećanje prostate može se liječiti i inhibitorom 5-alfa reduktaze. Taj oblik liječenja utječe na hormone u žlijezdi prostate. Tek nakon tri do šest mjeseci moguće je vidjeti učinak liječenja inhibitorom 5-alfa reduktaze. Inhibitor 5-alfa reduktaze smanjuje veličinu prostate, a prednost tog oblika liječenja jest smanjena vjerojatnost od budućih operativnih zahvata. Prostata mora biti povećana kako bi liječenje uspjelo. Najčešće nuspojave su impotencija i smanjeni libido. Nuspojave nestaju kada se liječenje prekine.

Operativni zahvat

Operativni zahvat veoma je djelotvoran način liječenja benignog povećanja prostate, a preporučuje se ako povećanje prostate uzrokuje urinarnu stazu, djeluje na bubrege, ako se pojavi krvarenje iz prostate ili uslijed ponovljenih infekcija mokraćnog trakta.

Najčešća metoda je TURP (transuretralna resekcija prostate). Svrha te metode, ali i ostalih operativnih zahvata, jest smanjiti veličinu prostate skidanje tkiva prostate. Nedostaci operacije su nuspojave, koje mogu uzrokovati impotenciju.